U prošlom smo se članku bavili temom nesporazuma, odnosno razlozima njihova nastanka. U ovom ćemo članku reći nešto o samom načinu na koji komuniciramo, odnosno načinu na koji izražavamo ono što želimo reći.
Većinu svog vremena, mi provodimo okruženi drugim ljudima- bilo da se radi o našim prijateljima, članovima obitelji ili kolegama s posla. Odnosi koje stvaramo i u kojima sudjelujemo, mogu biti predivni. U njima dijelimo, učimo, volimo, upoznajemo se i gradimo. Međutim, ponekad ćemo se u tim istim odnosima razljutiti, rastužiti, isfrustrirati će nas postupci drugih ljudi ili njihovo ponašanje. I to je u redu. Svi smo mi različiti. Problem koji se javlja jest način na koji ćemo iskomunicirati ono što nas smeta kod drugih, a ako ne znamo na ispravan način rješavati naše nesuglasice i probleme, vrlo vjerojatno ćemo se naći u sukobu s tim istim ljudima.
Pitanje koje se postavlja jest: „Možemo li, i na koji način, izraziti ono što nas smeta u ponašanju drugih ljudi, a da pritom ne dođe do svađe i sukoba?“
Pročitajte sljedeći primjer koji opisuje jednu izmišljenu situaciju – ipak, svima vjerojatno vrlo poznatu.
Maja je, umorna nakon cijelog radnog dana, otvorila vrata stana i ugledala ono isto smeće kako stoji u kuhinji treći dan za redom, iako je Ivan obećao kako će ga odnijeti – „Evo čim završim“. Vidno iznervirana situacijom, Majina prva rečenica, kad je ušla u stan, bila je :„Vidim kak` si odnio smeće, jel moram ja baš sve sama napraviti, jesi ti za išta sposoban?“ Na to je uslijedio Ivanov odgovor: „Dobro, ti se baš moraš počet` derat` čim si ušla u stan?“ – što je dovelo do jedne od onih svađa gdje iz jedne nastane njih stotinu, ona je glupa, a on nesposoban i pobjednika zapravo nikada ni nema.
U komunikaciji s drugim ljudima možemo koristiti dvije vrste poruka – tzv. TI PORUKE i JA PORUKE.
Ono što se najčešće događa jest da nesvjesno, u situacijama kada pokušavamo nekome izraziti ono što NAMA smeta, mi to činimo putem ti poruka.
Ali, Ti porukama mi zapravo govorimo o DRUGIMA – o tome što osoba je ili nije napravila. Tako je i Majina rečenica Ivanu bila – :„Vidim kak` si odnio smeće, jel moram ja baš sve sama napraviti, jesi ti 
za išta sposoban?“
Problem takvih poruka je u tome što one optužuju, predbacuju, čak i vrijeđaju, te uzrokuju svađe i sukobe. S obzirom na to da je u ti poruci naglasak na ponašanju druge osobe, a ne na nama, ta druga osoba će se vrlo vjerojatno osjećati napadnuto i povrijeđeno. Kako bi se zaštitila, počet će kroz svoje ti poruke govoriti o našim mana i pogreškama, pa je tako Ivan odreagirao na način: – „Dobro, ti se baš moraš počet` derat` čim si ušla u stan?“, pokušavajući time dokazati kako “nije samo on kriv”.
Postoji mogućnost da izražavamo ono što nas smeta u ponašanju nama bliskih osoba, a da ih pri tome ne napadamo i ne optužujemo.
Jedna sjajna tehnika koja nam u tome može pomoći jesu tzv. – JA PORUKE.
U navedenom primjeru, Majina ja poruka mogla bi glasiti ovako:
“Osjećam se ljuto i frustrirano kada ne izneseš smeće, a rekao si da hoćeš. Ponekad imam osjećaj da ne poštuješ ni mene ni naš dogovor i stvarno bih voljela da u buduće ako nešto obećaš napraviti, to stvarno i učiniš.”
Na ovaj način mi nismo napali sugovornika već iskomunicirali ono što nas muči vezano uz njegovo ponašanje i ono što želimo. S obzirom na to da se osoba s druge strane na ovaj način ne bi trebala osjećati napadnuto, povećavaju se izgledi da nas ona čuje i sljedeći put zaista poštuje ono što smo se dogovorili.
Što se tiče same FORME svaka ja poruka sadrži 4 sastavna dijela :
- Kako se osjećam? (npr. osjećam se ljuto, tužno, posramljeno, krivo, plaši me …)
- Što me točno smeta? (moramo dati točan opis ponašanja)
- Kakve to posljedice ima za mene? (zašto nam to ponašanje izaziva taj osjećaj)
- Prijedlog novog/prihvatljivog ponašanja (predlažem, volio/voljela bih..)
U početku vam se ovo može činiti teško, pogotovo jer su odnosi uvijek dvosmjerni. Međutim, ako i uđete u konflikt, nemojte odustati. Kad se „ohladite“, pokušajte promisliti ili čak zapisati što ste zaista željeli poručiti drugoj osobi u formi ja poruke.
Ja poruke predstavljaju jednu od komunikacijskih tehnika i vještina, a da bismo savladali bilo koju vještinu i u njoj bili dobri, potrebno je malo vježbe i truda. 😊
Zato probajte ovu tehniku i vi, i istražite na koji vam način ona može pomoći u komunikaciji s drugima.
Želim Vam puno uspjeha i veselim se saznati o vašim iskustvima u sličnim prilikama te čuti vaše mišljenje o predloženom pristupu!
Tekst napisala: Mihaela Bekina
Korišteni izvori: https://zena.rtl.hr/za-odgovorno-odrastanje-mladih/ja_poruke_i_asertivne_poruke_kako_poboljsati_komunikaciju_u_obitelji/1155