Rješavanje građevinskih sporova mirenjem – poželjan odabir
Suzana Cesarec Nöthig, Lawyer/Partner at Porobija & Špoljarić LLC, Medijator
Vjerujem da je većina poduzetnika, ali i fizičkih osoba koje su se na neki način susrele s određenim pravnim problemom te potrebom njegovog efikasnog i pravovremenog rješavanja, s mirenjem, kao vrlo uspješnim alternativnim načinom rješavanja sporova, već upoznata.
Pronalazak rješenja koje je u najboljem interesu obiju stranaka te postizanje sporazuma kojim će se cjelovito riješiti međusobni ranije narušeni odnosi dolazi do izražaja osobito danas, u ovo Corona (COVID – 19) vrijeme, u kojem smo svi zajedno, „želimo li ostati u sedlu“, prisiljeni ubrzano se prilagoditi novonastaloj situaciji. Stjecanjem i primjenom potrebnih znanja na svim razinama i životnim područjima, pa tako i na području rješavanja sukoba/konflikta/sporova, možemo osigurati temelje za bolje i sigurnije sutra.
Potres u Zagrebu u ožujku ove godine, ostavio je mnoge uništene i oštećene građevine. Na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije prouzročena je velika šteta na privatnim i javnim zgradama. Vezano uz navedeno, a unatoč činjenici da se trenutno poduzimaju brojne aktivnosti kako bi se građanima i struci olakšao proces sanacije, brojna su pitanja ostala otvorena.
Također, mnoge građevinske tvrtke zbog nastupanja izvanrednih okolnosti nastalih uslijed pandemije koronavirusa otežano posluju. Zbog ograničenja kretanja radnici nisu mogli/ne mogu dolaziti na posao, nabava građevnog materijala je otežana (zatvaranjem pojedinih tvornica prouzročen je pad opsega proizvodnje građevnog materijala), a neka gradilišta bila su i zatvorena, što sve u konačnici podrazumijeva veće troškove gradnje i sporiju provedbu planiranih i ugovorenih projekata. Iako su se i građevinske tvrtke preusmjerile na novi način poslovanja – daljinsko upravljanje gradilištima i građevinskim radovima te drugim tehnologijama u mjeri u kojoj je to moguće, zbog prirode same građevne djelatnosti, u graditeljstvu nije moguće u potpunosti provesti automatizaciju, budući da je za mnoge radove fizička prisutnost radnika i drugih sudionika gradnje neophodna.
Sve navedeno u velikoj mjeri potencijalno može izazvati prekoračenje ranije ugovorenih cijena/troškova kao i kašnjenja u provedbi ugovorenih poslova te onda s tim u vezi i moguće konflikte koje je, s obzirom na sve navedeno, poželjno i nužno riješiti promptno i na način koji će zadovoljiti potrebe i interese svih zainteresiranih strana.
Naravno da će ranije kvalitetno pripremljeni ugovori i detaljno razrađene ugovorne klauzule, uključivo i odredbe o višoj sili, znatno doprinijeti bržem i transparentnijem rješavanju, no u slučaju kada to neće biti moguće, nastali sukob/spor na ovom području moguće je efikasnije i brže riješiti u postupku mirenja.
Zašto je mirenje u građevinskim sporovima poželjan odabir?
Ugovori o građenju po svojoj su pravnoj prirodi vrlo složeni, a s obzirom da u poslovnom odnosu gradnje uz investitora sudjeluju i brojni drugi sudionici (projektant/ti, izvođač/podizvođači, nadzorni inženjer/ri) njihova je postupanja neophodno koordinirati i uskladiti, ali i razgraničiti njihove odgovornosti. Jasno je da iz tako kompleksnih odnosa, ako isti nisu u detalje uređeni i razrađeni, no čak i tada, može proizaći sukob koji u konačnici može rezultirati i pokretanjem spora nezadovoljne strane/stranaka.
Stoga je, već prilikom pregovaranja koje prethodi sklapanju ugovora, bitno o tome voditi računa te pri sastavu ugovora o gradnji posebnu pažnju posvetiti i načinu rješavanja sporova.
Preporučljivo je u tekst ugovora ugraditi odgovarajuću klauzulu o obveznom mirenju/medijaciji. Naime, upravo ta klauzula izuzetno je i učinkovito sredstvo za prevenciju budućih dugotrajnih sudskih sporova te prva stepenica na putu pronalaska brzog i učinkovitog rješenja. Uz takvu klauzulu, kojom se ugovorne strane obvezuju i da prije okončanja medijacije neće pokretati sudski/arbitražni postupak, stranke su obvezne pokušati medijaciju, a eventualnu tužbu koja bi bila podnesena prije sudjelovanja stranaka u medijaciji, ili je jedna od stranaka odbila sudjelovati u tom postupku, sud može kao preuranjenu odbaciti.
Neovisno od navedenog, dakle i u situaciji kad mirenje nije prethodno ugovorom odabrano kao prvi način rješenja spora u ugovoru, stranke ga i kasnije mogu odabrati kao mogućnost rješavanja međusobnog spora. Najbolji trenutak za takav odabir su neuspjeli pregovori budući da je medijacija zapravo napredna verzija pregovora – tzv. potpomognuto pregovaranje.
Mirenje (medijacija), putem treće neutralne osobe od povjerenja (izmiritelja), pregovorima dodaje, među ostalim, strukturu i vodstvo, pravičan postupak, raspravu o interesima umjesto o pravnim pozicijama te usmjerenost na sadašnjost i budućnost umjesto konstantnog vraćanja na prošlost.
Pokretanjem postupka mirenja omogućava se pronalazak rješenja postojećeg spora, sprečava se izbjegavanje sličnih sporova u budućnosti te se ublažavaju negativni efekti sudskih/arbitražnih postupaka, koji su nam nažalost svima poznati.
Prilikom nastanka konflikta svaki sudionik u gradnji, koji je u sam postupak izravno involviran, nastali problem promatra isključivo iz svoje perspektive, dok kroz postupak mirenja stranke imaju priliku na novi način, aktivno slušajući, čuti argumentaciju i sagledati poziciju druge strane te obnoviti međusobnu komunikaciju i odnos, a što ih vodi do fokusiranja na zajednički problem i pronalazak rješenja na obostrano zadovoljstvo.
Izmiritelji pomažu strankama u pregovorima, kroz niz zajedničkih sastanaka ili povjerljivih pojedinačnih sastanaka, spoznati njihov položaj, odrediti njihove interese te ukazati na moguća rješenja s ciljem postizanja sporazuma kao prihvatljivog rješenja koje će zadovoljiti interese svih sudionika.
Nadalje, zbog činjenice što predstavnici/ovlaštene osobe trgovačkih društava, a i drugih pravnih osoba, koji sudjeluju u postupku mirenja, najčešće nisu i osobno izravno uključeni u spor, njihov objektivniji pristup samom postupku mirenja rezultira većom spremnošću na suradnju te u konačnici dovodi do postizanja zajedničkog dogovora i sklapanja sporazuma (nagodbe). Upravo iz tog razloga i građevinski sporovi koji proizađu iz ugovora što su ih sklopile pravne osobe u obavljanju svoje registrirane djelatnosti, jedni su od najpogodnijih sporova za rješavanje mirenjem.
Pojavom novog koronavirusa i širenjem epidemije COVID-19 promijenili su se mnogi odnosi, onemogućen je ili otežan pristup dosadašnjim ustaljenim instrumentima koje trgovačka društva ali i pojedinci koriste u svakodnevnom poslovanju pa je tako zbog epidemiološke situacije uzrokovane pojavom bolesti COVID-19, otežan i ponešto usporen i pristup sudovima (što nas čeka na jesen, ostaje tek za vidjeti).
Upravo stoga postale su i dodatno očite prednosti mirenja, koje je moguće organizirati ili kao on line medijaciju ili neposredno, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera i uputa u velikoj mjeri, smanjujući time opasnost za njegove sudionike na najmanju moguću mjeru, a istovremeno omogućavajući daljnje nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti što je, složit ćete se, u uvjetima nadolazeće krize itekako važno.
S obzirom na značaj građevinarstva u gospodarskoj aktivnosti svake države vrlo je važno sve potencijalne smetnje svesti na najmanju moguću mjeru, slijedom čega, naoko malim korakom – pravodobnom intervencijom i odabirom mirenja kao alternativnog načina rješavanja spora, zasigurno možemo doprinijeti smanjenju razmjera posljedica krize i omogućiti sigurniji nastavak poslovanja koji će polučiti pozitivne efekte kako za izvođače, tako i za investitore.
