Izmiritelji znaju da slušanje zahtijeva energiju i strpljenje

Izmiritelji su (ili bi trebali biti) odlični slušači, tzv. majstori u slušanju.

U sukobu se razgovor pretvara u natjecanje, a svaka izjava druge strane budi osjećaj da treba reagirati i vratiti „lopticu suparniku“ ne bi li osvojili pobjednički bod. Ključni dio procesa je izmiriteljska uloga u transformaciji pobjedničkog stava obje strane u međusobno razumijevanje i uvažavanje, kao i pomoć u pronalaženju rješenja uz učinkovitu sposobnost aktivnog slušanja.

Ako i Vi želite promijeniti način na koji razgovarate, odnosno poboljšati svoje slušanje drugih, naučite (aktivno) slušati kao što to čini izmiritelj.

Uzmite u obzir sljedeće savjete kako biste započeli:

1. Slušajte da biste razumjeli, a ne da biste reagirali

Usmjerenost na razumijevanje, umjesto na reakciju kao odgovor sugovorniku, važno je iz nekoliko razloga:

– pokazuje sugovorniku da Vam je stalo dovoljno da pričekate da završi

– omogućuje vam da dobijete potpuniju sliku o tome koje su njegove/njene želje, potrebe, misli, a sve to možete upotrijebiti kao bitne informacije kad dođe Vaš red govoriti

– postavlja očekivanja da će druga osoba jednako dobro slušati Vas, baš kao što ste Vi slušali nju/njega

Izmiritelji pomažu smiriti unutarnje glasove u glavama stranaka, koje ih potiču da prekidaju sugovornika ili da im misli lutaju. Na taj način, izmiritelji dopuštaju strankama da razgovor teče prema onome što je najvažnije za njih.

Slijedi nekoliko savjeta kako usmjeriti pažnju na slušanje koje vodi razumijevanju, umjesto reakciji:

– zapišite pitanja ili odgovore koji su vam važni. Potpuno je ljudski željeti sudjelovati u razgovoru. Nakon što sugovornik završi, imat ćete vremena izložiti svoje gledište. Za sada, pustite sugovornika neka ispriča svoju priču do kraja

– ako vam slušanje sugovornika teško pada, pregovarajte sa sobom i probudite znatiželju. Podsjetite se da imate mnoštvo koristi od razumijevanja što druga strana misli

– ako osjećate da se udaljavate od teme razgovora, provjerite svoj govor tijela. Uspostavljanjem kontakta očima i držanjem položaja tijela u otvorenom stavu (izbjegavajući prekrižene ruke ili udaljavanje od sugovornika), neverbalno šaljete poruku da ste spremni za slušanje, prisjećajući sebe da je taj dobar cilj slušati

2. Izbjegavajte naglo donošenje zaključaka

U tečaju o efektivnim komunikacijskim vještinama, autor Dalton Kehoe, navodi niz studija o tome kako liječnici razgovaraju sa svojim pacijentima. Istraživanje je pokazalo da oni u pravilu prekidaju pacijentov uvodni govor već nakon 15-20 sekundi i potom postavljaju dijagnozu. Ako pacijent ne bi započeo s najvažnijim činjenicama o svojoj bolesti, doktorima bi promakle ključne informacije koje bi im pomogle u postavljanju učinkovitije dijagnoze. Čuti samo nekoliko podataka od pacijenta nedovoljno je za ispravan zaključak o njegovom zdravstvenom problemu.

Ne rade to samo doktori – svi to radimo. Brzo zaključivanje je možda zabavno i zadovoljavajuće, jer svi radio rješavamo probleme i želimo biti u pravu. Međutim, trebamo uvijek imati na umu da su pretpostavke same po sebi štetne želimo li ovladati vještinom dobrog aktivnog slušanja, jer naše pretpostavke pomiču fokus s našeg govornika na nas same. Dakle, probajmo ne zaboraviti što se događa kada god pretpostavljamo.

Kao izmiritelji u prilici smo se upoznati s mnogim ljudskim problemima. Osobe u konfliktu su često uzrujane i sve one traže istu stvar – poštovanje, razumijevanje i rješenje, na primjer. Bez obzira koliko se dvije situacije mogu činiti slične, uvijek su različite i jedinstvene. Zato, uvijek slušajmo što nam govori sugovornik i izbjegavajmo stvarati brze vlastite zaključke i sudove o tome što nam govori.

Dok slušamo sugovornika, možemo izbjeći stvaranje pretpostavki fokusirajući se na ono što čujemo, a ne na ono što mislimo o tome što smo čuli. Rezimirajmo što smo čuli i zapitajmo se: je li govornik doista rekao ovo ili ja ovo govorim o samom govorniku? Takav pristup nam pomaže da ostanemo fokusirani na razumijevanje sugovornikove perspektive, a ne na svoje zaključke.

3. Pitajte pitanja prije nego što odgovorite

Slušali ste pažljivo, izbjegli ste ometanje i osjećate da ste shvatili sugovornikovu perspektivu. Sada je vrijeme da uskočite s vlastitim mislima, zar ne? Još uvijek ne!

Promislite o onome što ste čuli i postavite sugovorniku pitanja radi razjašnjenja. Izmiritelji to rade da bi bili sigurni da su u potpunosti razumjeli stranke i da bi im dali šansu da razjasne priču koju su iznijeli. I konačno, postavljajući pitanja kojima žele razjasniti ono što su čuli, izmiritelji daju sugovorniku do znanja da ga zaista slušaju i da ga žele razumjeti.

Ako ste u konfliktu sa sugovornikom, razumijevanje može biti teško. Uložite napor da razumijete sugovornika dok ga slušate i izbjegnite donositi brze zaključke o tome što sugovornik govori. Prirodno je u razgovoru sa sugovornikom da i Vi također želite biti saslušani. Svaki sugovornik kojeg smo pažljivo slušali, u pravilu će nam biti zahvalan za takvu pažnju i uzvratit će nam jednako kada dođe red na nas govoriti.

Izmiritelji znaju da slušanje zahtijeva energiju i strpljenje. Ponekad se možemo osjećati nestrpljivo dok drugi govori jedva čekajući da mi preuzmemo sugovornikovo mjesto. Možemo osjećati da smo već shvatili sugovornikovu perspektivu ili da nam je sve što sugovornik govori već poznato. Ponekad samo želimo krenuti dalje s razgovorom. Možemo se osjećati i izmoreno tijekom dugotrajnog razgovora i zato imati poteškoća s pažnjom i smišljanjem prikladnih pitanja sugovorniku.

Dok slušate uzmite uvijek dovoljno vremena da prvo promislite o onome što ste čuli od sugovornika i potom se zapitajte bi li imali koristi od daljnjih informacija koje od njega ili nje možete dobiti. Odredite izjave ili zaključke koji vas zbunjuju i zatražite od sugovornika pojašnjenje. Fokusirajte svoja pitanja na ono što vas zaista zanima i privolite se da zadržite znatiželju prema sugovorniku. Ako se ne uspijete sjetiti nekog pronicljivog pitanja, ne brinite, uvijek možete postaviti neka od pitanja koje izmiritelji često koriste: imate li možda što drugo za dodati ili postoji li još nešto što bi željeli reći?

Prilagođeni prijevod i u svrhu boljeg razumijevanja dopunjeni tekst, autora Chuch Doran i Megan Winkeler, objavljen pod nazivom How to Listen Like a Mediator, na linku OVDJE.

Pripremile: Suzana Fugaj i volonterka Tanja Paun