U prošlom smo se članku bavili temom nesporazuma, odnosno razlozima njihova nastanka. U ovom ćemo članku reći nešto o samom načinu na koji komuniciramo, odnosno načinu na koji izražavamo ono što želimo reći.

Većinu svog vremena, mi provodimo okruženi drugim ljudima- bilo da se radi o našim prijateljima, članovima obitelji ili kolegama s posla. Odnosi koje stvaramo i u kojima sudjelujemo, mogu biti predivni. U njima dijelimo, učimo, volimo, upoznajemo se i gradimo. Međutim, ponekad ćemo se u tim istim odnosima razljutiti, rastužiti, isfrustrirati će nas postupci drugih ljudi ili njihovo ponašanje. I to je u redu. Svi smo mi različiti. Problem koji se javlja jest način na koji ćemo iskomunicirati ono što nas smeta kod drugih, a ako ne znamo na ispravan način rješavati naše nesuglasice i probleme, vrlo vjerojatno ćemo se naći u sukobu s tim istim ljudima.

Pitanje koje se postavlja jest: „Možemo li, i na koji način, izraziti ono što nas smeta u ponašanju drugih ljudi, a da pritom ne dođe do svađe i sukoba?“
Pročitajte sljedeći primjer koji opisuje jednu izmišljenu situaciju – ipak, svima vjerojatno vrlo poznatu.

Maja je, umorna nakon cijelog radnog dana, otvorila vrata stana i ugledala ono isto smeće kako stoji u kuhinji treći dan za redom, iako je Ivan obećao kako će ga odnijeti – „Evo čim završim“. Vidno iznervirana situacijom, Majina prva rečenica, kad je ušla u stan, bila je :„Vidim kak` si odnio smeće, jel moram ja baš sve sama napraviti, jesi ti za išta sposoban?“ Na to je uslijedio Ivanov odgovor: „Dobro, ti se baš moraš počet` derat` čim si ušla u stan?“ – što je dovelo do jedne od onih svađa gdje iz jedne nastane njih stotinu, ona je glupa, a on nesposoban i pobjednika zapravo nikada ni nema.

U komunikaciji s drugim ljudima možemo koristiti dvije vrste poruka – tzv. TI PORUKE i JA PORUKE.
Ono što se najčešće događa jest da nesvjesno, u situacijama kada pokušavamo nekome izraziti ono što NAMA smeta, mi to činimo putem ti poruka.

Ali, Ti porukama mi zapravo govorimo o DRUGIMA – o tome što osoba je ili nije napravila. Tako je i Majina rečenica Ivanu bila – :„Vidim kak` si odnio smeće, jel moram ja baš sve sama napraviti, jesi ti za išta sposoban?“

Problem takvih poruka je u tome što one optužuju, predbacuju, čak i vrijeđaju, te uzrokuju svađe i sukobe. S obzirom na to da je u ti poruci naglasak na ponašanju druge osobe, a ne na nama, ta druga osoba će se vrlo vjerojatno osjećati napadnuto i povrijeđeno. Kako bi se zaštitila, počet će kroz svoje ti poruke govoriti o našim mana i pogreškama, pa je tako Ivan odreagirao na način: – „Dobro, ti se baš moraš počet` derat` čim si ušla u stan?“, pokušavajući time dokazati kako “nije samo on kriv”.

Postoji mogućnost da izražavamo ono što nas smeta u ponašanju nama bliskih osoba, a da ih pri tome ne napadamo i ne optužujemo.

Jedna sjajna tehnika koja nam u tome može pomoći jesu tzv. – JA PORUKE.

U navedenom primjeru, Majina ja poruka mogla bi glasiti ovako:

“Osjećam se ljuto i frustrirano kada ne izneseš smeće, a rekao si da hoćeš. Ponekad imam osjećaj da ne poštuješ ni mene ni naš dogovor i stvarno bih voljela da u buduće ako nešto obećaš napraviti, to stvarno i učiniš.”

Na ovaj način mi nismo napali sugovornika već iskomunicirali ono što nas muči vezano uz njegovo ponašanje i ono što želimo. S obzirom na to da se osoba s druge strane na ovaj način ne bi trebala osjećati napadnuto, povećavaju se izgledi da nas ona čuje i sljedeći put zaista poštuje ono što smo se dogovorili.

Što se tiče same FORME svaka ja poruka sadrži 4 sastavna dijela :

Kako se osjećam? (npr. osjećam se ljuto, tužno, posramljeno, krivo, plaši me …)
Što me točno smeta? (moramo dati točan opis ponašanja)
Kakve to posljedice ima za mene? (zašto nam to ponašanje izaziva taj osjećaj)
Prijedlog novog/prihvatljivog ponašanja (predlažem, volio/voljela bih..)

U početku vam se ovo može činiti teško, pogotovo jer su odnosi uvijek dvosmjerni. Međutim, ako i uđete u konflikt, nemojte odustati. Kad se „ohladite“, pokušajte promisliti ili čak zapisati što ste zaista željeli poručiti drugoj osobi u formi ja poruke.

Ja poruke predstavljaju jednu od komunikacijskih tehnika i vještina, a da bismo savladali bilo koju vještinu i u njoj bili dobri, potrebno je malo vježbe i truda. 😊

Zato probajte ovu tehniku i vi, i istražite na koji vam način ona može pomoći u komunikaciji s drugima.

Želim Vam puno uspjeha i veselim se saznati o vašim iskustvima u sličnim prilikama te čuti vaše mišljenje o predloženom pristupu!

Tekst napisala: Mihaela Bekina
Korišteni izvori: https://zena.rtl.hr/za-odgovorno-odrastanje-mladih/ja_poruke_i_asertivne_poruke_kako_poboljsati_komunikaciju_u_obitelji/1155