Medijacija u kaznenim predmetima po privatnoj tužbi

Hrvatski Kazneni zakon (“Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 126/19; dalje: KZ) razlikuje kaznena djela koje se gone po službenoj dužnosti i kaznena djela koja se gone po privatnoj tužbi.
Za kaznena dijela koja se progone po privatnoj tužbi strankama je dopušteno rješavati ih u medijaciji (mirenju), neovisno o tome je li kazneni postupak započeo ili ne.

Među kaznena djela koja se progone po privatnoj svrstavaju se kaznena dijela protiv ugleda i časti, imovinska kaznena djela te neka djela protiv osobne slobode i protiv života i tijela:

• Uvreda – čl. 147. KZ
• Teško sramoćenje – čl. 148. KZ
• Kleveta – čl. 149. KZ
• Tjelesna ozljeda – osnovno djelo – čl. 117. st. 1. KZ
• Prisila – čl. 138. KZ osim ako je počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom, bliskoj osobi, odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti ili prema odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti
• Prijetnja – osnovno djelo – čl. 139. st. 1. KZ osim ako je počinjena iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi
• Sitna krađa – čl. 228. st. 2. KZ osim ako je počinjena na štetu državne imovine
• Utaja, osim kod velike imovinske vrijednosti – čl. 232. st. 1., 2. i 4. KZ i ako je počinjena na štetu državne imovine
• Pronevjera male vrijednosti – čl. 233. st. 3. KZ osim ako je počinjena na štetu državne imovine
• Prijevara male vrijednosti – čl. 236. st. 3. KZ osim ako je počinjena na štetu državne imovine
• Zlouporaba povjerenja – osnovno djelo – čl. 240. st. 1. KZ osim ako je počinjena na štetu državne imovine
• Krađa – osnovno djelo – čl. 228. st. 1. KZ počinjena na štetu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, srodnika po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu
• Teška krađa – čl. 229. KZ počinjena na štetu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, srodnika po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu
• Razbojništvo – osnovno djelo – čl. 230. st. 1. KZ počinjeno na štetu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, srodnika po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu
• Neovlaštena uporaba tuđe pokretne stvari – čl. 234. KZ počinjena na štetu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, srodnika po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu
• Prijevara – čl. 236. st. 1. i 2. KZ počinjena na štetu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, srodnika po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu.

Člankom 527. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 126/19; dalje: ZOKP) propisana je mogućnost da se u postupcima koji se vode po privatnoj tužbi, održi ročište radi mirenja (medijacije) stranaka ili radi prethodnog razjašnjenja stvari, ako sud smatra da bi to bilo korisno za brži završetak postupka. Sud može uputiti stranke mirovnom vijeću radi pokušaja mirenja pod uvjetom da obje stranke imaju prebivalište na području na kojem djeluju mirovna vijeća.

Suci prema ovoj odredbi mogu sami provoditi mirenje – medijaciju. Međutim, oni u pravilu to ne čine, već prepuštaju strankama da se u tu svrhu obrate ovlaštenim institucijama za mirenje (medijaciju) i ovlaštenim medijatorima, među kojima je i HUM i medijatori s HUM-ove Liste.

Navedena odredba koja uz mirenje vezuje mirovna vijeća, je svojevrsni relikt i nije usklađena sa suvremenim pristupima u medijaciji. Cilj zakonodavca je i ovom odredbom omogućiti strankama da vlastitim snagama uz pomoć medijatora, riješe međusobne prijepore na brz i efikasan način, bez izlaganja tegobnostima kaznenog postupka.

Stranke koje se obrate HUM-u samostalno prije početka kaznenog postupka ili nakon što su to učinile po nalogu suda u kaznenom postupku, imaju mogućnost suglasno izabrati medijatora s HUM-ove Liste medijatora. Ako se stranke oko toga ne budu mogle suglasiti, HUM će im predložiti medijatora. Drugim riječima, medijaciju i u ovim predmetima provodi medijator ili medijatorica. Više medijatora može se uključiti u medijaciji samo na zahtjev stranaka.

Rokovi koje suci dodjeljuju za pokušaj pronalaska mirnog rješenja u medijaciji su različiti, od 3 mjeseca do godine dana. Ovisno o spremnosti stranaka da u dobroj volji sudjeluju u medijaciji, medijacija u HUM-u može započeti i okončati se na zadovoljstvo stranaka, veoma brzo.

Preporučuje se strankama i njihovim odvjetnicima da ne dolaze u medijaciju samo po potvrdu da su njoj sudjelovale bez stvarne volje da traže rješenje spora, već da iskoriste priliku koju ima medijacija pruža kao ni jedan drugi postupak rješavanja sporova.

Nagodbom u medijaciji stranke konačno rješavaju svoje probleme iz ovog odnosa i ona uključuje dogovor o svim aspektima i posljedicama počinjenog djela, uključujući i imovinskopravne zahtjeve te eventualnu moralnu zadovoljštinu, kako za tužitelja tako i za okrivljenika.

U medijaciji stranke su pravi gospodari postupka i njegovog rješenja. One u medijaciji imaju priliku iznijeti svoje stranu priče i sve što je njima važno. Kroz međusobno obnovljenu komunikaciju, uvažavanje, slušanje, slobodnu razmjenu informacija, razumijevanje i suradnju koja sasvim zamjenjuje dotadašnje suprotstavljanje, stranke u medijaciji u najvećem broju slučajeva postižu rješenje u kojem svaka od njih zadovolji neki svoj interes. U medijaciji je veoma važna uloga medijatora kao treće stručne i neutralne strane između stranaka koja im pomaže doći do vlastitog kreativnog rješenja koje baš njima odgovara, a bez nametanja rješenja kakav je slučaj u sudu. U medijaciji je dopušteno svako rješenje koje nije protivno zakonu i moralu društva te nije protivno interesima trećih osoba.

Odvjetnici kao punomoćnici stranaka također sudjeluju u medijaciji i imaju važnu ulogu u zastupanju interesa svojih stranaka i to čine na drugačiji način nego u kaznenom postupku. Odvjetnici su strankama su osobna i stručna podrška; pružaju im informacije o pravnim pozicijama i mogućim ishodima kaznenog postupka; iznose činjenice i poduzimaju druge aktivnosti uz uzajamno uvažavanje, kojima pomažu da se medijacija okonča nagodbom.
Medijacija u kojoj su se stranke sporazumjele, okončava se nagodbom. U sastavljanju nagodbe sudjeluju stranke i njihovi odvjetnici, a u njenom sastavljanju može sudjelovati ili pripomoći i medijator. Stranke nagodbu u medijaciji koju su same postigle same i u dogovorenom roku dobrovoljno izvršavaju. I pored toga, nagodba i medijaciju uz privatnu ovršnu klauzulu predstavlja i ovršnu ispravi na temelju zakona.

Za slučaj da je kazneni postupak u tijeku, nagodba sadrži odluku o njegovom okončanju (izjavu o povlačenju tužbe) te uvjete okončanja postupka i eventualne druge obaveze koje su stranke suglasno prihvatile.

U slučaju da stranke u medijaciji ne postignu nagodbu, izdaje im se potvrda o njihovom sudjelovanju u medijaciji koja nije okončana nagodbom koju oni dostavljaju sudu. Tada se kazneni postupak nastavlja pod istim uvjetima pod kojima je i započeo. Nema zapreke da stranke ponovno pokušaju naći rješenje u medijaciji, za slučaj da se naknadno među njima za to stvore uvjeti.

Sve što je u medijaciji rečeno povjerljivo je i ne utječe na dokazivanje u kaznenom postupku, a medijatori, odvjetnici i stranke vezani su potpisanom izjavom o povjerljivosti svih sadržaja iznesenih u medijaciji.

Medijacija se pokreće se prijedlogom koji se dostavlja HUM-u. Za slučaj da samo jedna strana podnese takav prijedlog, HUM se obraća drugoj strani radi pribavljanja suglasnosti povodom prijedloga za medijaciju. Ako se stranke obrate HUM nakon što im je sud naložio sudjelovati u medijaciji, nakon što se suglase oko osobe medijatora, odredit će se medijacijski sastanak u vrijeme koje odgovara strankama.

Blagodati medijacije su potvrđene u praksi. Medijacija funkcionira. Neovisno o tome što vam se čini da ste trenutno u veoma lošim odnosima s drugom stranom, i vi i druga strana ne dopustite da se nepotrebno izložite svim tegobnostima sudskog kaznenog postupka i dopustite sebi priliku da međusobne prijepore riješite na za vas iznimno pogodan i zadovoljavajući način – u medijaciji.

Za sve vaše upite i detalje oko pokretanja i provođenja medijacije u HUM-u, obratite nam se telefonom, emailom, posjetite nas ili ćemo organizirati online video kontakt s vama kako bi prije nego što donesete konačnu odluku mogli biti sasvim informirani o svim potrebnim detaljima.