Svake godine trećeg četvrtka u listopadu obilježava se Svjetski dan rješavanja sporova, a ove godine je to 21.10.2021.

Pridružite nam se na online obilježavanju ovog dana važnog za sve nas s početkom u 17,00 sati.

Svečani govor Gordane Ristin, sutkinje Višjeg sodišča v Ljubljani i predsjednice Društva mediatorjev Slovenije

na temu “Medijacija u službi pravde”

Registracija: OVDJE

Godine 2005. ovaj je dan proglasila Udruga za rješavanje sukoba u SAD-u, s ciljem promicanja svijesti o različitim načinima rješavanja sukoba. Namjera Udruge je bila da ovaj Dan promoviraju organizacije unutar lokalne zajednice diljem zemalja, kako bi se javnosti približilo mirno rješavanje sukoba. Dan je osnovan upravo zato da se javnost upozna s medijacijom kako bi postali svjesni njenog postojanja i da je bolje razumiju, jer će jedino tako biti skloniji angažiranju medijatora i rješavanju sukoba na taj način.

Logo drveta sa šarenim lišćem simbolizira rast u području rješavanja sukoba – baš kao i sjeme drveta, kada se posadi počinje svoj život kao malena biljka, no svake godine sve više raste, jača i cvjeta prekrasnim bojama. Za promjene treba vremena, no rezultati će biti vrijedni strpljenja.

Svjetski dan rješavanja sporova je osmišljen radi:

– promicanja svijesti o posredovanju, arbitraži, mirenju i drugim kreativnim, mirnim sredstvima rješavanja sukoba,

– promoviranja rješavanja sukoba u školama, obiteljima, poduzećima, zajednicama, vladama i pravnim sustavima,

– prepoznavanja važnosti doprinosa osoba koje se bave mirnim rješavanjem sukoba,

– poticanja nacionalne sinergije održavanjem proslava diljem država u svijetu na isti dan.

Udruga za rješavanje sukoba je posvećena promicanju i unaprjeđivanju alternativnih metoda rješavanja nesuglasica. Njene osnovne aktivnosti su održavanje konferencija, regionalnih sastanaka, nositelj je raznih inicijativa, organizator sekcija koje okupljaju osobe istih interesa, a sve s ciljem spajanja osoba koje je bave rješavanjem sukoba, studenata i svih zainteresiranih kako bi učili, razmjenjivali iskustva i znanja te stjecali nove vještine.

Medijacija kao način rješavanja sporova se uvriježilo u zemljama Europske unije te posebno u SAD-u, pa se oko 50% svih sporova u Njemačkoj i Irskoj rješava medijacijom, dok je taj postotak u SAD-u čak 90%. Italija prema posljednjim podacima ima najveći broj medijacija u EU, 2018. imala je čak 200.000 predmeta. 

U Centru za medijaciju HUM-a u 2019., 80 % medijacija je završeno nagodbom. U 50 % medijacija nagodba je sklopljena na prvom i jedinom sastanku. Medijacije su do nagodbe trajale prosječno 29 dana. Zadovoljstvo s medijacijom i s medijatorima je najčešće stopostotno neovisno o sklapanju nagodbe, a sve stranke koje su u HUM-u koristile medijaciju, preporučile bi je i drugima.

MEDIJACIJA U SLUŽBI PRAVDE

U Zelenom papiru Komisije EU o ARS- a iz 2002. godine piše da pristup pravie nije samo pristup sudu. U svim civilnim i gospodarskih sporovima država bi trebala omogućiti strankama pristup ARS. Direktive na području ADR- a ne nalažu obaveznu medijaciju. Samo u prekograničnim sporovima DIR2008/52/ES Parlamenta i Savjeta o nekim aspektima mediacije u civilnim i gospodarskih sporovima blago upućuje države da uvode medijaciju. Više mediacije je naloženo u obiteljskim sporovima, ili u sporovima iz elektornskih kominikacija, osuguranja…  Sud za ljudska prava u Strassbourgu (još) nije dao tumačenje 6. Članka EKLP u smjeru da bi država  morala omogućiti strankama dostup do mediacije, inače bi to značilo povredu članka 6.

Ali ipak se medijacija nezadržno širi i razvija. Sama ideja da se strankama omogući da same nadju svoje rješenje u postupku koji je brz, nije skup i učinkovit je, a neutralna treća osoba tu pomaže je tako dobra da ne može propasti. Pravnici imaju u pravnome sustavu i svoje interese, postoji i javni interes države, a sve mora biti skladno. A stranke se u mnogim propisima ponekad izgube i njihov interes ostaje nerješen. Nils Christie je napisao da su stranke vlasnici sporova, a ne mi pravnici. Kako to postići, a da bude pravično i zakonito?

U školskoj medijaciji sva djeca kažu da dogovor mora biti pravedan. Postoji jedna opća pravda koju poznajemo svi mi. U medijaciji se traže rješenja koja su dobra za obje strane i svako dobije ono što može dobiti, a da drugi nije gubitnik. Postupak medijacije nudi mogućnost da se ljudi prvo čuju, pa saslušaju i na kraju razumiju. A kada ljudi razumiju interese drugih stana, onda počinje suradnja za traženje rješenja.

 

Mag. Gordana Ristin

Mag. Gordana Ristin sutkinja je na Višem sudu u Ljubljani od 1995. Od 1.9.2009. vodi Odjel za Alternativno rešavaje sporova pri Višem sudu u Ljubljani. Počela je svoju karijeru u osiguranju i nakon 6 godina bila izabrana za sutkinju tada Osnovnog suda u Ljubljani. Od 1990. do 1995. bila je dodjeljena na Vrhovni sud RS. Mirenjem se bavi od 2001. i obavila je više od 300 mirenja. 2008. bila je komedijator u prvoj mediaciji u sporu za zaštitu okoliša u RS. Od 2002. godine je trener za medijatore i radila je na mnogim treninzima u Sloveniji i u inozemstvu. Predavala je na mnogim konferencijama u EU, ali i na ABA ADR Conference u USA.  Bila je prva predsjednica Drušva mediatorjev Slovenije, a to je i u sadašnjem mandatu. Članica je upravnog odbora EMNI i članica Gemme. U SEEMF (Mreža za medijaciju za Jugoistočnu Europu) bila je nacionalni koordinator, a i predsjednica. Predaje o mediaciji na Evropskom pravnom faklultetu u Novi Gorici. Autorica je mnogih članaka te suautorica nekoliko knjiga o medijaciji.