VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
(“Narodne novine” broj 62/16).
1568
Na temelju članka 8. i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11 i 119/14), u vezi s Nacionalnim programom reformi 2016., Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. srpnja 2016. donijela
ODLUKU
O POTICANJU IZVANSUDSKOG RJEŠAVANJA GRAĐANSKIH I TRGOVAČKIH SPOROVA U KOJIMA JE STRANKA REPUBLIKA HRVATSKA, ODNOSNO PRAVNA OSOBA KOJOJ JE JEDINI OSNIVAČ ILI ČLAN, ODNOSNO IMATELJ UDJELA U PRETEŽITOM DIJELU REPUBLIKA HRVATSKA
Predmet Odluke
I.
Ovom Odlukom određuju se mjere za izvansudsko rješavanje građanskih i trgovačkih sporova u kojima je stranka Republika Hrvatska, odnosno pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska.
Ovom se Odlukom uređuje osnivanje, sastav i imenovanje, zadaće i način rada Povjerenstva za izvansudsko rješavanje sporova (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Cilj Odluke
II.
Cilj ove Odluke je brzo, učinkovito i odgovorno rješavanje sporova radi očuvanja poslovnih odnosa, rasterećenja poslovanja od mogućih rizika sporenja, smanjenja troškova, vremena i resursa, ostvarenja ušteda i zaštite proračuna Republike Hrvatske, sprječavanja nastanka sudskih postupaka uvijek kad je to moguće i rasterećenja pravosuđa. Sudski postupak u svim sporovima treba biti posljednja mogućnost.
Mjere za izvansudsko rješavanje sporova
III.
Tijela državne uprave i pravne osobe iz točke I. ove Odluke (u daljnjem tekstu: subjekti) dužna su preuzeti odgovornost za rješavanje vlastitih sporova i poduzeti sve mjere potrebne za sprječavanje njihovog nastanka, učinkovito upravljanje njima uz primjenu odgovarajućih izvansudskih načina rješavanja sporova.
Sprječavanje nastanka sporova
IV.
S ciljem ranog otkrivanja sporova i sprječavanja njihovog nastanka ugovori koje sklapaju subjekti trebaju posebno sadržavati odredbe koje upućuju na:
– jasnu zajedničku namjeru ugovornih strana
– način praćenja ispunjenja ugovornih obveza
– obvezu pravovremenog upozorenja na nesporazum oko tumačenja ugovora i spor
– postupak, tijela i/ili osobe zadužene za sporazumno razrješavanje nesporazuma i spora
– način prestanka ugovora
– primarno rješavanje sporova izvansudskim putem.
Za izvanugovorne odnose subjekti su dužni u okviru postojećih postupaka za rješavanje prigovora uključiti izvansudske načine rješavanja sporova.
Upravljanje sporovima
V.
S ciljem ranog rješavanja sporova subjekti ne smiju odgađati rješavanje nastalih sporova jer odgode uzrokuju zaoštravanje odnosa do razine koja ne omogućava njihovo izvansudsko rješavanje, već su dužni upravljati sporom pravovremeno, aktivno, na pozitivan način i uz podršku odgovornih osoba.
Subjekti su dužni upravljati sporovima na način da kvantificiraju nastali spor, razviju učinkovite mjerne instrumente za mjerenje troškova i koristi povezanih upotrebom različitih načina rješavanja sporova, razviju sustav upozorenja u ranim fazama nesporazuma i primjenom odgovarajućih mjera spriječe sporove u nastajanju, odrede osobu zaduženu za praćenje upravljanja sporovima, osiguraju edukaciju i motivaciju zaposlenika i upravljačkih struktura usmjerenu na primarno izvansudsko rješavanje sporova, te osiguraju podršku i suradnju između upravljačkih struktura i zaposlenika koji prate provedbu vezanu uz rješavanje nesporazuma i sporova.
Izvansudski načini rješavanja sporova
VI.
Izvansudski načini rješavanja sporova podrazumijevaju pregovore, mirenje i arbitražu.
Izbor izvansudskog načina rješavanja sporova subjekti moraju prilagoditi svakom pojedinačnom slučaju i njegovim okolnostima, osobito uzimajući u obzir složenost ugovornog ili izvanugovornog odnosa, vrijednost spora, moguće trajanje sudskog postupka i materijalne, reputacijske i druge rizike koje prijete zbog nepravovremenog rješavanja spora i odlučivanja o sporu sudskim putem.
Ugovaranje izvansudskih načina rješavanja sporova prilikom sklapanja ugovora ili nastanka izvanugovornog odnosa, omogućuje rješavanje sporova u ranoj fazi, a kod ugovornih odnosa otklanja problem uvjeravanja druge ugovorne strane oko prihvaćanja izvansudskog načina rješavanja sporova.
Subjekti će u svako doba razmotriti mogućnost rješavanja sporova nagodbom neovisno o tome vodi li se o sporovima arbitražni ili sudski postupak.
Pregovori
VII.
Subjekti su dužni uvijek prvo pokušati riješiti spor pregovorima.
Pregovore je potrebno započeti što je ranije moguće i voditi ih neovisno o tome vodi li se izvansudski ili sudski postupak.
Subjekti su dužni za pregovore imenovati svoje predstavnike.
Subjekti tijekom pregovora trebaju biti fleksibilni u izboru metoda i načina rješavanja spora imajući u vidu korist za obje strane i uvažavajući posebno pritom interese Republike Hrvatske. Interes Republike Hrvatske je pored ostaloga izbjeći uvećanje troškova i obveza kroz dugotrajno sporenje i sudski postupak u kojem se unaprijed procjenjuje da subjekt nema ozbiljnih izgleda za uspjeh.
Za rješavanje spora subjekti mogu zatražiti stručnu pomoć neovisnog stručnjaka (pravnog stručnjaka, vještaka i dr.), državnog odvjetništva ili preporuku Povjerenstva.
Mirenje
VIII.
Ako rješavanje spora pregovorima ne uspije, subjekti su dužni, ako ocijene prikladnim, pokušati riješiti spor mirenjem i kada ugovorna odredba o obveznom pokušaju rješavanja spora nije sadržana u ugovoru.
Mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski ili arbitražni postupak.
Arbitraža
IX.
Ako ne uspije rješavanje spora pregovorima, odnosno mirenjem, subjektima se preporučuje pokušati riješiti spor u arbitražnom postupku pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore bez isključivanja primjene posebnih pravila o ubrzanom arbitražnom postupku.
Okvirni obrazac
X.
Okvirni obrazac o izvansudskim načinima rješavanja sporova sadržan je u Prilogu 1. koji je sastavni dio ove Odluke.
Obraćanje Povjerenstvu za izvansudsko rješavanje sporova
XI.
Subjektima se preporučuje obraćanje Povjerenstvu radi rješavanja sporova nagodbom u slučajevima u kojima to ocjenjuju potrebnim.
Iznimno, ako kod subjekta postoji veći broj istovrsnih sporova, subjekt je dužan podnijeti prijedlog za razmatranje sporova Povjerenstvu za izvansudsko rješavanje sporova.
Koordinatori
XII.
Subjekti su dužni imenovati koordinatora za suradnju s Povjerenstvom.
Koordinator je dužan bez odgode pružiti svu moguću podršku Povjerenstvu.
Ako je Povjerenstvu podnesen prijedlog za razmatranje spora, koordinator je dužan dostaviti očitovanje subjekta i dokumentaciju kojom subjekt raspolaže.
Ako je Povjerenstvo dalo preporuku, koordinator je dužan u roku od 30 dana obavijestiti Povjerenstvo o mjerama koje je subjekt poduzeo.
Izvješća
XIII.
Subjekti su dužni Povjerenstvu dostavljati godišnja izvješća najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu.
Izvješće iz stavka 1. ove točke mora sadržavati:
– popis sporazuma o mirenju
– popis ugovorenih arbitraža
– popis sporova u postupku mirenja
– popis sporova u arbitražnom postupku
– popis sporova u sudskom postupku.
Povjerenstvo je dužno podnijeti Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu najkasnije do 10. ožujka za prethodnu godinu.
Povjerenstvo za izvansudsko rješavanje sporova
XIV.
Povjerenstvo osniva se kao stručno tijelo radi razmatranja sporova i praćenja provedbe mjera iz ove Odluke.
Povjerenstvo ima tri člana:
– jednog stalnog člana predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa
– jednog stalnog člana predstavnika ministarstva nadležnog za financije
– jednog promjenjivog člana predstavnika subjekta u kojem je nastao spor.
Svaki član Povjerenstva ima svog zamjenika.
Članove i zamjenike Povjerenstva imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog čelnika subjekta odnosno tijela subjekta ovlaštenog za zastupanje.
Predsjednik Povjerenstva je predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Predsjednik Povjerenstva mora imati položen pravosudni ispit.
Povjerenstvo postupa po pravilima iz Protokola o radu, sadržan u Prilogu 2. koji je sastavni dio ove Odluke.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavlja stručne i administrativne poslove Povjerenstva.
Članovi Povjerenstva nemaju pravo na naknadu.
Sredstva za provedbu mjera
XV.
Sredstva potrebna za provedbu mjera iz ove Odluke osigurat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske, na poziciji subjekta u okviru čijeg djelokruga je nastao spor, odnosno u proračunu pravne osobe u okviru čijeg djelokruga je nastao spor.
Prijelazne i završne odredbe
XVI.
Zadužuju se čelnici subjekata, odnosno tijela subjekta ovlaštenog za zastupanje da, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ove Odluke ministru nadležnom za poslove pravosuđa, predlože svog predstavnika člana i zamjenika člana Povjerenstva iz točke XIV. ove Odluke.
U sklopljenim ugovorima u kojima nije ugovoren način rješavanja spora subjekti su dužni nastojati naknadno ugovoriti izvansudske načine rješavanja sporova iz točke VI. ove Odluke.
Prijedlozi koji su podneseni Povjerenstvu za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova, a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ove Odluke, dovršit će se prema odredbama ove Odluke.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje s radom Povjerenstvo za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova.
Stupanje na snagu
XVII.
Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage:
1. Odluka o mjerama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu Republika Hrvatska (»Narodne novine«, broj 69/12)
2. Odluka o osnivanju Povjerenstva za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova (»Narodne novine«, br. 69/12 i 9/14) i
3. Odluka o preporukama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu pravna osoba čiji je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska (»Narodne novine«, br. 69/12 i 9/14).
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/16-04/178
Urbroj: 50301-09/09-16-3
Zagreb, 6. srpnja 2016.
Predsjednik
Tihomir Orešković, v. r.
PRILOG 1.
OKVIRNI OBRAZAC O IZVANSUDSKIM NAČINIMA RJEŠAVANJA SPOROVA
Stranke:
[Tvrtka i adresa]
koga zastupa
gospodin/gospođa [ime i prezime, oib]
i
[Tvrtka i adresa]
koga zastupa
gospodin/gospođa [ime i prezime, oib]
(u daljnjem tekstu: stranke)
sklopili su u [mjesto], dana [datum]
Pregovori
Sporovi između ugovornih strana u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog ugovora, rješavat će se prvenstveno pregovorima.
Sporazum o mirenju
1. Stranke će mirenjem pred [alternativno: Hrvatskom udrugom za mirenje, Centrom za mirenje HUO, Centrom za mirenje HGK, Centrom za mirenje HOK, itd. (u daljnjem tekstu: Centar)] u okviru Zakona o mirenju (»Narodne novine«, broj 18/11) i odgovarajućih pravila o mirenju pokušati riješiti spor, ako spor nije moguće riješiti pregovorima u roku od [dana/mjeseca].
[kratki opis spora. Ako se o sporu vodi sudski, arbitražni ili neki drugi postupak, dovoljno je navesti tijelo pred kojim se postupak vodi i poslovni broj predmeta]
2. Stranke za izmiritelja imenuju [ime i prezime izmiritelja].
Alternativa:
Stranke sporazumno predlažu da izmiritelja imenuje predsjednik Centra.
3. Mirenje će se smatrati pokrenutim na dan sklapanja ovog sporazuma.
Alternativa:
Mirenje se smatra pokrenutim ako su stranke predložile da izmiritelja imenuje predsjednik Centra, na dan kad su stranke primile obavijest o navedenom imenovanju.
4. U dogovoru s izmiriteljem i Centrom, sastanak u postupku mirenja održat će se [datum, sat] u prostorijama [adresa].
5. Stranke će unaprijed obavijestiti Centar i izmiritelja o tome tko će sudjelovati na sastanku u postupku mirenja. Svaku stranku u postupku mirenja zastupat će barem jedna osoba koja je ovlaštena sklopiti nagodbu bez naknadnog odobrenja ili suglasnosti drugih osoba ili tijela. O svim ograničenjima ovlasti za zastupanje stranke će unaprijed obavijestiti Centar i izmiritelja.
6. Izmiritelj može sa strankama održavati zajedničke ili odvojene sastanke. Izmiritelj će prenijeti sadržaj odvojenog sastanka s jednom strankom drugoj stranci, samo ako ga prva stranka na to izričito ovlasti.
7. Na sastancima u postupku mirenja ne vodi se zapisnik. Osobne bilješke koje vode sudionici sastanaka mirenja uništit će se na kraju mirenja.
8. Izmiritelj može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin sadržaj.
9. Centar i izmiritelj nisu stranke ovog sporazuma niti nagodbe sklopljene u postupku mirenja.
10. Na sva pitanja koja nisu izričito riješena ovim sporazumom, primjenjuje se Pravilnik o mirenju Centra i prinudne odredbe Zakona o mirenju, oba pravna dokumenta u verzijama koje su na snazi u času sklapanja ovog sporazuma.
Arbitražna klauzula
Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora i u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačkim pravilima).
Ako je jedna od stranaka u sporu Republika Hrvatska:
»Stranka koja namjerava podnijeti tužbu dužna je prije podnošenja tužbe Stalnom arbitražnom sudištu obratiti se drugoj stranci sa zahtjevom za mirno rješenje spora u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 186.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14).
Eventualne isplate na koje Republika Hrvatska bude obvezana bit će određene u najmanje pet obroka koji dospijevaju jednom godišnje, od kojih prvi obrok dospijeva na naplatu najranije [datum], što uključuje i pravo na pripadajuću kamatu.«
Odredbe o:
(a) broju arbitara
(b) hrvatskom pravu
(c) hrvatskom jeziku arbitražnog postupka
(d) mjestu arbitraže u Zagrebu
(e) ovlašteniku za imenovanje
Fakultativna odredba o mogućnosti pobijanja pravorijeka zbog novih činjenica ili dokaza (članak 36. stavak 5. Zakona o arbitraži, »Narodne novine«, broj 88/01):
»Uz razloge za pobijanje pravorijeka navedene u članku 36. stavku 2. Zakona o arbitraži, pravorijek se može pobijati tužbom i ako stranka koja ga pobija sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi za nju mogao biti donesen povoljniji pravorijek da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni prije zaključenja raspravljanja koje je prethodilo donošenju pobijanog pravorijeka. Ovaj razlog može se isticati samo ako tužitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u arbitražnom postupku.«
Ovaj sporazum sastavljen je u [broj] primjeraka od čega po jedan za svaku stranku i po jedan za Centar/Stalno arbitražno sudište.
Za [tvrtka] Za [tvrtka]
_______________ _______________
[Ime i prezime] [Ime i prezime]
PRILOG 2.
PROTOKOL O RADU POVJERENSTVA ZA IZVANSUDSKO RJEŠAVANJE SPOROVA
I.
Prijedlog za razmatranje spora Povjerenstvu može podnijeti:
1. tijelo državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor
2. pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska koja je stranka u sporu
3. tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima koje su osnovane posebnim zakonima u čijem su djelokrugu poslovi koji se odnose na djelatnost pravne osobe kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska koja je stranka u sporu
4. državno odvjetništvo ili
5. stranka koja je u sporu s Republikom Hrvatskom.
II.
Povjerenstvu se uz prijedlog dostavlja izvješće koje sadrži kratak pregled činjeničnog stanja s pozivanjem na mjerodavno pravo i sudsku praksu u odnosnim slučajevima.
Ako je prijedlog za razmatranje spora podnijelo tijelo državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor, u pripremi sjednice Povjerenstva zatražit će se izvješće državnog odvjetništva.
Ako je prijedlog za razmatranje spora podnijela stranka koja je u sporu s Republikom Hrvatskom, u pripremi sjednice Povjerenstva zatražit će se izvješće tijela državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor i izvješće državnog odvjetništva.
Povjerenstvo po potrebi može zatražiti dodatno objašnjenje od državnog odvjetništva i neposredno od tijela državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor.
Državno odvjetništvo i tijelo državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor postupit će po traženju Povjerenstva iz stavka 2., 3. i 4. ove točke u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 30 dana.
III.
Predsjednik Povjerenstva saziva sjednicu i predlaže dnevni red. O radu sjednice Povjerenstva vodi se zapisnik.
Ako je stranka Republika Hrvatska, u radu Povjerenstva sudjeluje predstavnik Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Ako je stranka pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska, u radu Povjerenstva sudjeluje predstavnik tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima osnovane posebnim zakonom u čijem su djelokrugu poslovi koji se odnose na djelatnost pravne osobe.
Ako ocijeni potrebnim radi davanja stručnog mišljenja o nekom pitanju koje se raspravlja, Povjerenstvo može u rad uključiti i predstavnike drugih tijela.
IV.
Povjerenstvo će o načinu rješavanja spora odlučiti na temelju iznesenog činjeničnog stanja, bez provedbe dokaznog postupka, posrednom i slobodnom ocjenom dokaza.
Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova.
Nakon razmatranja spora Povjerenstvo će o načinu rješavanja spora odnosno o poduzimanju potrebnih mjera radi otklanjanja uzroka nastanka spora dati:
– preporuku ako je vrijednost predmeta spora do uključivo 1.000.000,00 kn,
– prijedlog Vladi Republike Hrvatske radi davanja preporuke ako je vrijednost predmeta spora veća od 1.000.000,00 kn.
V.
Odluka Povjerenstva o načinu rješavanja spora utvrđuje se u zapisniku sa sjednice Povjerenstva na kojoj je donesena. Zapisnik potpisuje predsjednik Povjerenstva.
Povjerenstvo ne izrađuje pisane otpravke svojih odluka već su one sastavni dio zapisnika, a Povjerenstvo može sačiniti i izvode iz zapisnika.
Povjerenstvo zaključkom odlučuje o pitanjima postupka.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_62_1568.html