Na svečanom obilježavanju Svjetskog dana rješavanja sukoba 2016. u Tjednu mirenja Hrvatska udruga za mirenje (HUM) je u svrhu snažnije promocije mirenja (medijacije) i kulture mira u našoj društvenoj zajednici te poticaja brojnim izmiriteljima (medijatorima) da ustraju u nastojanjima da mirenje postane općeprihvaćeni način rješavanja sukoba i sporova, kao i da svojim radom, trudom i sposobnostima što prije opravdano zasluže svoje mjesto u sustavu rješavanja sporova, dodijelila posebne nagrade fizičkim i pravnim osobama zaslužnim za primjenu, edukaciju, unapređenje, razvoj i promicanju mirenja i kulture mira u Republici Hrvatskoj.

HUM-ova medijacijska nagrada za promicanje mirenja u gospodarstvu dodijeljena je Radniku d.d. Križevci, a nagradu je preuzela Monika Penđak Ružić, voditeljica pravne službe, s kojom smo proveli i intervju.

RECITE NAM NEŠTO O TVRTKI RADNIK D.D.?

RADNIK d.d., kao veća građevinska tvrtka, od osnutka 1948. do danas, prisutna je na tržištima u Hrvatskoj i okolnim zemljama, a od 1969. u Njemačkoj u izvođenju svih vrsta i opsega radova u visokogradnji, niskogradnji, hidrogradnji i drugim dijelovima građevinarstva, primjenjujući pri tome najsuvremenija dostignuća graditeljske tehnologije. Osim građevinske djelatnosti Tvrtka se bavi proizvodnjom kamenih materijala i betona, izradom oplatnih sustava, ugostiteljstvom te je opskrbljivač prirodnim plinom kućanstvima i poduzetništvu na području Grada Križevaca i općine Sv. Ivan Žabno.

U Tvrtki je zaposleno oko 350 radnika svih struka te je za sve vrijeme postojanja pozitivno poslovala. U svom sastavu ima i u vlasništvu povezana društva, a najznačajnija su BISTRA d.o.o, Đurđevac, RADNIK-PLIN d.o.o., Križevci i ADRION d.o.o., Pula.

Tvrtka je organizirana u četiri proizvodna sektora i radnom jedinicom hotel u Hrvatskoj, s izdvojenim Predstavništvom u Njemačkoj, uz prateće zajedničke službe. Upravljanje Tvrtkom kao dioničkim društvom organizacijski je ustrojeno kroz Upravu, Nadzorni odbor i Glavnu skupštinu, a od privatizacije Tvrtke 1993. godine u suvlasništvu je dioničara, većinom zaposlenika, bez većinskog vlasnika.

KADA STE SE I GDJE PO PRVI PUT SUSRELI S MIRENJEM?

S mirenjem smo se prvi puta susreli 2004. na Danima mirenja i arbitraže koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora u Zagrebu. Našem Predsjedniku uprave gosp. Habijanec Mirku se tada ta ideja mirenja svidjela i predložio je da se postupak mirenja i arbitraža uvedu u naše ugovore o radu i nove ugovore o izvođenju radova s našim kooperantima. Na ugovorima i implementiranju postupka mirenja i arbitraže u njih radio je naš tajnik uprave gosp. Darko Jambreković koji i danas kroz sudjelovanje na okruglim stolovima o mirenju promovira isto.

SVI VAŠI UGOVORI O RADU I UGOVORI S POSLOVNIM PARTNERIMA SADRŽE KLAUZULE O MIRENJU. ZBOG ČEGA STE SE ODLUČILI NA TAJ KORAK?

Dosadašnja iskustva u sudskim postupcima nisu polučila pozitivne rezultate, pri tome ponajviše mislimo na dugogodišnje trajanje sudskih postupaka čiji ishod je krajnje neizvjestan (primjerice u našoj pravnoj službi imamo aktivnih predmeta iz 2002., 2004., 2006., 2008., a danas je 2018.). Dakle, ne samo da smo izgubili puno vremena, energije, već i financijskih sredstava – na odvjetnike, troškove vještačenja, pristojbe, odlaske na ročišta itd., a još uvijek ne znamo kakav će biti ishod postupaka.

Problematika preopterećenosti sudova, njihova tromost i predugo trajanje sudskih postupaka, neizvjesnost o krajnjem ishodu spora, različita sudska praksa samo su dio problema s kojima smo se susretali.

Naime, pored ove primarne problematike koje susrećemo u sudskim postupcima, gospodarski subjekti pa tako i naša tvrtka, susreću se s jednim drugim puno bitnijim problemom, a to je gubitak poslovnog partnera i poslovne suradnje.

Međutim, sudski postupci su tako postavljeni – u parnici ili dobijete ili izgubite, rijetki su slučajevi gdje imate situaciju da obje stranke budu zadovoljne ishodom spora, ako ništa drugo, uvijek se netko žali radi odmjerenih troškova postupka – i eto nas na drugom stupnju idućih 2-3 god. A posao trpi, kamate teku, i dalje ste u sporu sa svojim bivšim poslovnim partnerom, gdje vam nije više cilj ostvariti poslovnu suradnju, nego pobijediti u sporu.

Zbog svega naprijed navedenog, Radnik d.d. okrenuo se alternativnom rješavanju sporova – a to je postupak mirenja pred Centrom za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Naša tvrtka unazad 14 godina u sve ugovore o radu i u sve ugovore koje sklapa s našim poslovnim partnerima ugovara klauzulu o mirenju uz ugovaranje rješavanja spora u arbitražnom postupku pri Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK, u slučaju da mirenje ne uspije.

SUDJELOVALI STE U MIRENJU KAO STRANKA, KAKVA SU VAŠA ISKUSTVA?

U početku je tu bilo od strane naših poslovnih partnera dosta predrasuda, bojazni, nerazumijevanja, pitanja zašto ugovaramo mirenje i arbitražu, postojao je određeni strah o ishodu spora, obzirom da smo mi, kao tvrtka, inzistirali na postupku mirenja. Međutim, danas je to općeprihvaćena ugovorna odredba koju nitko ne osporava niti ne sumnja u pravilnost i nepristranost postupka mirenja i izmiritelja koji u njemu sudjeluju.

Od 2004. do danas uspješno smo prevenirali oko 40 sporova, tako smo ih uspješno riješili u postupku mirenja sklapanjem nagodbe umjesto da smo vodili dugotrajne sudske sporove i tu smo uštedjeli vrijeme, novac i očuvali poslovni odnos, obzirom da je svaka nagodba riješena na obostrano zadovoljstvo, a to je i krajnji cilj nas kao gospodarskog subjekta.

Brzo, jeftino, učinkovito.

Najviše sporova pred centrom za mirenje rješavali smo iz područja radnog prava i obveznog prava, a sam postupak mirenja predviđen je da traje 45 dana. Nakon toga, spor se dalje rješava pred arbitražom.

Dakle, u vrlo kratkom roku s minimalnim troškovima pronalazimo sa svojim poslovnim partnerima rješenje kojim otklanjamo spor/neizvjesnost/neslaganje i nastavljamo dalje s poslovnom suradnjom. Ono što je također bitno za nas kao poslovnog subjekta – svi postupci i podaci su tajni, neovisno o tome jesmo li na kraju uspjeli s mirenjem ili ne.

HUM JE PREPOZNAO RAD VAŠE TVRTKE RADNIK D.D. I DODIJELIO MU MEDIJACIJSKU NAGRADU ZA PROMICANJE MIRENJA U GOSPODARSTVU 2016. MOŽETE LI NAM REĆI KOJE ZNAČENJE ONA IMA ZA VAS?

Da, to je točno. Jako smo ponosni i sretni što smo baš mi dobili medijacijsku nagradu za promicanje mirenja u gospodarstvu. To je prva nagrada koju smo dobili od kako ugovaramo postupak mirenja i zaista smo je zaslužili. Što se tiče samog značenja navedene nagrade, ona ne samo da nam je pokazatelj da smo već 14 godina na dobrom putu, nego nam je poticaj da mirenje kao opciju i način rješavanja sporova promoviramo pred našim poslovnim partnerima, suradnicima i ostalim gospodarskim subjektima s kojima možda nemamo poslovnu suradnju, ali svakako možemo poslužiti kao dobar primjer kako brzo, učinkovito i s minimalnim troškovima mogu riješiti određeni spor sa svojim poslovnim partnerom i tako sebi osigurati financijsku dobit, ali i pridonijeti gospodarskom boljitku Hrvatske.

ZBOG ČEGA JE PREMA VAŠEM ISKUSTVU MIRENJE DOBRO ZA GOSPODARSTVENIKE? ŠTO SMATRATE DA BI BIO NAJBOLJI NAČIN ZA ŠIRE PRIHVAĆANJE MIRENJA KAO NAČINA RJEŠAVANJA SPOROVA IZMEĐU GOSPODARSTVENIKA KAO PRVE OPCIJE NAKON NEUSPJELIH PREGOVORA?

Evo, nastavno na zadnju rečenicu u prošlom pitanju. Cilj i svrha postojanja nekog gospodarskog subjekta su rad, zarada i profit. Nitko ne želi gubiti vrijeme i novac na sudske postupke za koje ne možete biti sigurni kada će i na koji način završiti. Mnoge tvrtke zapale su u financijske krize baš zbog sudskih postupaka koji su im prouzrokovali velike troškove, kamate koje su premašile glavnicu, a da ne pričamo o gubitku poslovne suradnje koja vam je potrebna da biste dalje nastavili raditi.

Bez sudskog postupka možete, ali bez poslovnog partnera i financijske dobiti ne. Ono što smatramo da bi bio jedan od načina za šire prihvaćanje mirenja kao načina rješavanja sporova između gospodarstvenika je edukacija i promoviranje mirenja na vlastitom primjeru. Trebalo bi više i češće organizirati okrugle stolove s gospodarstvenicima po većim gradovima Hrvatske. Smatramo da gospodarstvenici nemaju vremena istraživati na koji način riješiti neizvjesnost ili spor sa svojim poslovnim partnerom, već pribjegavaju onome što im je poznato, a to je sud. Stoga bi mirenje trebalo dovesti gospodarstvenicima, doslovno na njihova vrata.

ŠTO BISTE PREPORUČILI ONIMA KOJI SE JOŠ NISU UPOZNALI S POSTUPKOM MIRENJA?

Onima koji se još nisu susreli s mirenjem i postupkom mirenja preporučili bismo da svakako mirenju daju šansu. Time si otvaraju jednu novu i drugačiju dimenziju komunikacije, pregovaranja i samog načina rješavanja sporova i prijepora sa suprotnom stranom. Mirenje nije zatvaranje jednog puta/procesa, mirenje je gledanje istog puta/procesa drugačijim očima.

Zahvaljujemo Moniki Penđak Ružić na odvojenom vremenu i dijeljenju iskustva o mirenju, a Radniku d.d. želimo puno uspjeha u daljnjem radu!