U sklopu četvrtog zaredom Tjedna mirenja i svečanosti povodom Svjetskog dana rješavanja sukoba 20. listopada 2016. Hrvatska udruga za mirenje (HUM) je u svrhu snažnije promocije mirenja (medijacije) i kulture mira u našoj društvenoj zajednici te u svrhu poticaja brojnim izmiriteljima (medijatorima) da ustraju u nastojanjima da mirenje postane općeprihvaćeni način rješavanja sukoba i sporova te da svojim radom, trudom i sposobnostima što prije opravdano zasluže svoje mjesto u sustavu rješavanja sporova, odlučila dodijeliti posebne nagrade fizičkim i pravnim osobama zaslužnim za primjenu, edukaciju, unapređenje, razvoj i promicanju mirenja i kulture mira u Republici Hrvatskoj.

HUM-ova Medijacijska nagrada Centar za mirenje 2016. dodijeljena je Hrvatskom uredu za osiguranje u Zagrebu, a nagrada je uručena tajnici centra Nives Grgurić.

MOŽETE LI NAM SE PREDSTAVITI, KADA I GDJE STE SE PRVI PUTA SUSRELI S MIRENJEM? GDJE VIDITE MIRENJE U BUDUĆNOSTI?

Voditelj sam Odjela pravnih poslova u Hrvatskom uredu za osiguranje i ujedno tajnik Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje. S mirenjem sam se susrela 2007. kada je osnovan Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje, a 2009. završila sam edukaciju za izmiritelje u okviru treninga vođenog od međunarodnih stručnjaka za mirenje kroz projekt „Jačanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova“ financiranog od Europske unije. Cilj projekta bio je unaprijediti mirenje u Republici Hrvatskoj. Mirenje ne gledam samo kroz prizmu budućnosti, obzirom da je mirenje kao način rješavanja sporova već postalo našom sadašnjosti. Mogu sa zadovoljstvom konstatirati da je rješavanje sporova mirenjem postalo opće prihvaćeni način rješavanja sporova između društava za osiguranje i ugovaratelja osiguranja, osiguranika odnosno oštećenih osoba.

Osiguratelji su krenuli i korak dalje, tako da je ove godine u srpnju održano i prvo mirenje na daljinu, sa strankom koja ima prebivalište na području Dalmacije, putem konferencijskog poziva te paralelno međusobnom dostavom potpisane dokumentacije e-mailom. Iz iznesenog primjera, proizlazi kako ne postoje zapreke mirenju, čak i u slučajevima kada stranke žive u različitim državama.

Naime, Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje je od veljače 2014. član FIN–NET-a pri Europskoj komisiji (Financial Dispute Resolution Network) koji predstavlja mrežu nacionalnih institucija za izvansudsko rješavanje sporova u zemljama Europskog gospodarskog prostora (članice Europske unije te Island, Liechtenstein i Norveška) nadležnih za rješavanje sporova između potrošača i pružatelja financijskih usluga. Europska komisija je 2001. osnovala FIN–NET upravo u svrhu omogućavanja što jednostavnijeg pristupa potrošača izvansudskim načinima rješavanja sporova u prekograničnim sporovima. Odluka Europske komisije o primitku u članstvo Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje predstavlja veliko priznanje za dosadašnji angažirani rad Centra, koji već deset godina uspješno provodi postupke mirenja kao modus izvansudskog rješavanja sporova u svim sporovima iz područja osiguranja. Primitak Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje u članstvo FIN-NET-a od posebnog je značaja, obzirom da je u Europskoj uniji naglašen značaj razvoja instituta zaštite potrošača. Od posebne važnosti je i mogućnost pružanja pravne pomoći hrvatskim potrošačima u sporovima iz područja osiguranja.

Također je Odlukom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 11. svibnja 2017. Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje notificiran kao jedno od tijela za alternativno rješavanje domaćih i prekograničnih on-line i off-line potrošačkih sporova između potrošača s boravištem u Europskoj uniji i trgovaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na jednostavan, brz i učinkovit način u skladu sa Zakonom o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim je implementirana Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova.

TAJNICA STE CENTRA ZA MIRENJE PRI HRVATSKOM UREDU ZA OSIGURANJE, MOŽETE LI NAM NEŠTO REĆI O CENTRU, ORGANIZACIJI I RADU?

Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje osnovan je odlukom Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje od 29. ožujka 2007. te sukladno odredbama Zakona o osiguranju obavlja poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, ugovaratelja osiguranja, oštećenih osoba odnosno potrošača i društava za osiguranje odnosno ponuditelja usluga osiguranja. Zakonom o osiguranju Hrvatskom uredu za osiguranje ostavljena je mogućnost da samostalno propiše način obavljanja tih poslova pa je tako ta materija i uređena Statutom Hrvatskog ureda za osiguranje te Pravilnikom o radu Centra za mirenje i postupku mirenja pri Hrvatskom uredu za osiguranje koji je stupio na snagu 29. ožujka 2007.

Mirenje predstavlja jedan od načina izvansudskog rješavanja sporova između društava za osiguranje i osiguranika odnosno oštećenih osoba, kao i sporova između društava za osiguranje. Pred Centrom za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje, prema citiranom Pravilniku, provode se postupci mirenja u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa temeljem ugovora o osiguranju odnosno temeljem zakona i to o pravima oštećenih osoba, osiguranika ili društava.

Uvjete za rad Centra za mirenje osigurava Hrvatski ured za osiguranje koji organizira i obavlja stručne, administrativne i financijske zadatke.Stranke postupka mirenja mogu biti osiguranici, ugovaratelji osiguranja odnosno nositelji prava iz ugovora o osiguranju, oštećene pravne i fizičke osobe i društva za osiguranje.

Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje omogućava pristup informacijama o postupcima alternativnog rješavanja sporova putem redovito održavanih mrežnih stranica te omogućava podnošenje prijedloga za pokretanje postupka elektroničkim putem. Prijedlog za pokretanje postupka mirenja može se podnijeti i neposredno, poštom, telefaksom.

Na mrežnim stranicama Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje nalaze se sve informacije o postupku mirenja, Pravilnik o radu Centra za mirenje i postupku mirenja pri Hrvatskom uredu za osiguranje, obrasci „Prijedlog za provođenje postupka mirenja“, „Odgovor protustranke na prijedlog za provođenje postupka mirenja“, „Sporazum o mirenju“ (sve na hrvatskom i engleskom jeziku). U najvećem broju slučajeva, upravo se podnose prijedlozi za mirenje putem e-maila te se na isti način odvija cjelokupna komunikacija.

TKO SU IZMIRITELJI NA LISTI IZMIRITELJA U VAŠEM CENTRU I KOJI SU UVJETI POTREBNI DA BI NETKO MOGAO BITI IZMIRITELJ NA VAŠOJ LISTI IZMIRITELJA?

Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje formira svoju listu izmiritelja iz reda stručnjaka koji su prošli odgovarajuću edukaciju. Također se sukladno Pravilniku o radu Centra za mirenje i postupku mirenja pred Hrvatskim uredom za osiguranje, za izmiritelja može odrediti i osoba koja se u pravnoj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Lista izmiritelja nalazi se na mrežnim stranicama Hrvatskog ureda za osiguranje https://www.huo.hr/hrv/centar-za-mirenje/15/

Radi se o vrsnim stručnjacima, sucima sudova svih instanci, profesorima pravnih znanosti koji svojim znanjima i izmiriteljskim vještinama uspješno pomažu strankama u rješavanju njihovog spora.

TKO SNOSI TROŠAK MIRENJA, TROŠAK NAKNADE ZA IZMIRITELJE?

Osnovna prednost i posebnost postupka mirenja pred Centrom za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje predstavlja činjenica da je za oštećene osobe postupak mirenja besplatan. Sve troškove postupka mirenja snosi društvo za osiguranje, bez obzira tko je inicirao postupak mirenja te bez obzira na ishod samog postupka.Na navedeni način društva za osiguranje članovi Ureda iskazali su svoj značajni doprinos razvitku mirenja te kulturi rješavanja sporova mirnim putem.

ČLANOVI HUO-A SU OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA. MOŽETE LI NAM REĆI KOLIKO SU ONI UPOZNATI S MIRENJEM, KOLIKO SU SKLONI MIRENJU?

Društva za osiguranje od samog osnivanja Centra vrlo su aktivna te svoj doprinos razvitku Centra daju odlukom da snose sve troškove postupka mirenja i aktivnim sudjelovanjem u Radnoj grupi za alternativno rješavanje sporova koja djeluje pri Hrvatskom uredu za osiguranje u svrhu razmatranja djelovanja Centra u odnosu na operativno provođenje mirenja te upoznavanje javnosti s mogućnostima mirenja u sporovima iz područja osiguranja i osigurateljnih odnosa. U svakom društvu za osiguranje imenovane su kontakt osobe Centra za mirenje, radi efikasnog provođenja postupaka mirenja. Djelatnici društava za osiguranje sudjeluju i u edukacijama koje Hrvatski ured za osiguranje organizira na temu mirenja.

OD KOGA NAJČEŠĆE DOLAZI INICIJATIVA ZA POKRETANJE POSTUPAK MIRENJA, OSIGURANIKA ILI OSIGURATELJA?

Postupke mirenja predlažu fizičke i pravne osobe te društva za osiguranje, pri čemu su posebno aktivne fizičke osobe, što pokazuje da je mirenje na području osiguranja za osiguranike, ugovaratelje osiguranja te oštećene osobe definitivno poželjan način rješavanja sporova.

Podaci se razlikuju po godinama, u nekim od godina bilježimo gotovo jednak omjer u broju prijedloga podnesenih od strane društava za osiguranje i oštećenih fizičkih i pravnih osoba, dok se u drugim godinama bilježi veći broj prijedloga podnesenih od strane fizičkih odnosno pravnih osoba.

TKO SVE SUDJELUJE U POSTUPCIMA MIRENJA, SAME STRANKE, ILI NJIHOVI ZASTUPNICI, ILI SVI?

U postupku mirenja mogu sudjelovati stranke samostalno ili zastupane putem punomoćnika te o dispoziciji stranaka ovisi hoće li u tom slučaju prisustvovati postupku mirenja ili će mirenju nazočiti samo punomoćnik.

KOLIKO PROVEDENIH POSTUPAKA MIRENJA JE IMALO USPJEŠAN ISHOD? POSTOJI LI TENDENCIJA RASTA MIRENJA?

Od ukupno provedenih postupaka mirenja oko 70% postupaka okončava se sklapanjem nagodbe. Navedeni podatak konstantan je tijekom proteklih godina. Navedenoj kategoriji potrebno je pridodati i velik broj predmeta u kojima je podnošenje prijedloga za mirenje predstavljalo neposredni poticaj za rješavanje spora izvansudskim putem odnosno stranke su se neposredno nakon zaprimanja prijedloga nagodile i prije provođenja postupka mirenja.

Važno je napomenuti da mirenje često stvara pozitivan učinak u međusobnim odnosima stranaka i u slučaju kada postupak ne bude okončan sklapanjem nagodbe jer u postupku mirenja stranke često prvi put imaju mogućnost razgovarati o konkretnoj pravnoj stvari te na navedeni način bolje razumjeti pozicije suprotne strane.

Broj prijedloga za mirenje stalno raste, što je posljedica kontinuiranog rada na upoznavanju javnosti s mirenjem kao načinom rješavanja sporova te je upravo navedeno važan čimbenik za razvoj mirenja kako u području osiguranja tako i uopće. Od osnivanja našeg Centra za mirenje stalno poduzimamo razne aktivnosti radi upoznavanja struke i javnosti s institutom mirenja i pozitivnom opcijom mirenja u odnosu na dugotrajne i skupe sudske postupke.

KAKO BISTE OPISALI FINANCIJSKU PISMENOST U REPUBLICI HRVATSKOJ? MOŽETE LI NAM NEŠTO REĆI O OSIGURANJU OPĆENITO?

Hrvatski ured za osiguranje je inicijator projekta Financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Naime, Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje 2011. usvojio je inicijativu za pokretanje projekta „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“. Temeljem ove odluke Hrvatski ured za osiguranje uputio je u srpnju 2011. Ministarstvu financija Republike Hrvatske odnosno Vladi Republike Hrvatske prijedlog da se pokrene projekt „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“ te da se pristupi izradi Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.

Na 154. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 6. listopada 2011. usvojen je zaključak kojim Vlada Republike Hrvatske zadužuje Ministarstvo financija da u suradnji s nadležnim ministarstvima i zainteresiranim predstavnicima znanstvenih i obrazovnih tijela, potrošača i financijske industrije pripremi prijedlog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača.

Hrvatski ured za osiguranje nastavio je s aktivnim pristupom projektu financijske pismenosti i kao član Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga strateškog okvira financijske pismenosti potrošača osnovanog pri Ministarstvu financija.

Vlada Republike Hrvatske 2015. usvojila je zaključak kojim se prihvaća Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje 2015. – 2020. te je donesen Akcijski plan za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača, a Ministarstvo financija zaduženo je za osnivanje Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti definiranih Akcijskim planom, čiji je član Hrvatski ured za osiguranje ispred društava za osiguranje.

Aktivno sudjelujući i podržavajući projekt financijske pismenosti, Hrvatski ured za osiguranje redovito sudjeluje u manifestaciji Svjetski i Europski tjedan novca, održavajući predavanja o financijskoj pismenosti i zaštiti potrošača na visokoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. Također, društva za osiguranje članovi Ureda, uključuju se svake godine u navedenu manifestaciju održavanjem raznih prezentacija za učenike srednjih škola i studente, u okviru kojih im se na jednostavan način približuje tematika i svrha osiguranja. Osiguratelji u okviru navedene manifestacije ugošćuju u svojim središnjicama i regionalnim podružnicama brojne učenika i studente nastojeći ih upoznati s djelatnosti osiguranja, organizacijom rada društava za osiguranje kao i širokim spektrom stručnjaka koja zapošljavaju društva za osiguranje.

Kao podrška u edukativnim aktivnostima društava za osiguranje te u cilju približavanja teme osiguranja mlađoj populaciji, Hrvatski ured za osiguranje je posebno za mlade pripremio publikaciju „Čemu zapravo služi osiguranje“ s kratkim pregledom osiguranja koja bi trebala biti važna mladim financijski osviještenim građanima u planiranju njihove sigurne budućnosti. Brošura je dostupna i na web stranicama HUO-a www.huo.hr

Hrvatski ured za osiguranje također je surađivao te planira daljnju suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje u provedbi Programa financijske pismenosti – Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. U Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta održani su stručni skupovi na temu Financijske pismenosti namijenjeni koordinatorima za provedbu Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole te voditeljima županijskih stručnih vijeća. Sudionicima skupa koji se osposobljavaju za provođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama prezentirana je djelatnost osiguranja odnosno što je osiguranje i koja je njegova uloga, osnovni osigurateljni pojmovi, vrste osiguranja i njegove društvene funkcije te zaštita prava potrošača u osiguranju – instituti Pravobraniteljstvo na području osiguranja i Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Također su održane i radionice s praktičnim slučajevima iz područja osiguranja i primjerima zaštite potrošača u osiguranju.

Hrvatski ured za osiguranje i predstavnici društava za osiguranje, uz pokroviteljstvo Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavili su na konferenciji za medije održanoj u ožujku ove godine, pod sloganom „Znanje je najbolje osiguranje!“, edukativnu društvenu igru „Manje rizika – više zabave“ izdanu s ciljem podizanja razine financijskog obrazovanja mladih. Naime, austrijsko Udruženje osiguratelja (VVO) ustupilo je Hrvatskom uredu za osiguranje prava za prijevod i tisak društvene edukativne igre s ciljem informiranja mladih ljudi o rizicima i osiguranjima uz poticanje financijskog obrazovanja.

Društvena igra „Manje rizika – više zabave“ distribuirana je svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja te pozitivnog stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Za mlade je važno podizanje svijesti o rizicima koji nas okružuju: važnost osiguranja života i imovine te podizanje svijesti o nužnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Stoga se ovom igrom želi kroz zabavu probuditi svijest o riziku te upoznati mlade s mogućnostima upravljanja rizicima koje nudi osiguranje u rješavanju životnih problema u različitim fazama života.

Ujedno, ovo je nastavak dugogodišnjeg rada na financijskom opismenjavanju mladih na području osiguranja, koje Hrvatski ured za osiguranje i društva za osiguranje organiziraju, poput predavanja i radionica, natječaja za najbolji video uradak na temu osiguranja ili završni diplomski rad iz područja osiguranja, edukativnih nagradnih igri i brojnih drugih aktivnosti.

OSIGURATELJNA INDUSTRIJA JE VRLO RAZVIJENA I NUŽNA, JAVNOST JU ČESTO PERCIPIRA NEGATIVNO, KAO KOMPLICIRANU I NERAZUMLJIVU MATERIJU. ZAŠTO JE TO TAKO? NA ŠTO BI TREBAO OBRATITI PAŽNJU POTROŠAČ PRI ULASKU U UGOVORNI ODNOS S OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVOM?

Važnu ulogu u razumijevanju osiguranja te percepciji osiguratelja kao partnera u rješavanju pojedinih životnih situacija i osiguranju sigurne budućnosti ima, kao što je naprijed navedeno, permanentan rad na financijskoj pismenosti potrošača i kvalitetan sustav distribucije osigurateljnih proizvoda. U odnosu na potonje, ističe se Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (Directive (EU) 2016/97 of the European Parliament and of the Council of 20 January 2016 on insurance distribution), čija je implementacija upravo u tijeku kroz skore izmjene i dopune Zakona o osiguranju. Proizvode osiguranja mogu distribuirati pored društava za osiguranje i različite vrste osoba ili ustanova, poput brokera u osiguranju, posrednika u osiguranju, prodavatelja osiguranja putem banaka, putničkih agencija, poduzeća za iznajmljivanje vozila. Upravo s obzirom na brojnost distribucijskih kanala, jedna od premisi Direktive je da potrošači trebaju imati jednaku razinu zaštite, bez obzira na razlike među distribucijskim kanalima.

Međutim, također je i važećim Zakonom o osiguranju ostvaren visok stupanj zaštite potrošača, propisivanjem između ostalog informacija ugovaratelju osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju te informacija ugovaratelju osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, obveze čuvanja povjerljivih podataka, kao i instituta zaštite potrošača u osiguranju: Pravobraniteljstvo na području osiguranja te Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje.

Pravobraniteljstvo na području osiguranja je osnovano 2007. u okviru Hrvatskog ureda za osiguranje kao neovisno i samostalno tijelo za rješavanje pritužbi osiguranika i oštećenih osoba. Nadležnost Pravobraniteljstva odnosi se na kršenje dobrih poslovnih običaja i temeljnih standarda struke. Pravobranitelj odlučuje u izvansudskom postupku o nesuglasjima nastalim između stranaka i društava za osiguranje do kojih je došlo zbog nepoštivanja Kodeksa osiguranja i drugih dobrih poslovnih običaja te temeljnih standarda struke osiguranja. Institut Pravobraniteljstva na području osiguranja predstavlja važan iskorak prema zaštiti potrošača osigurateljnih usluga kakav nije uspostavljen za druge segmente financijskog sektora.

HUM JE PREPOZNAO VAŠ RAD I RAD VAŠEG CENTRA TE VAM DODIJELIO MEDIJACIJSKU NAGRADU ZA „Centar za mirenje 2016.“ KAKVO ZNAČENJE IMA ZA VAS TA NAGRADA? KAKO BISTE OPISALI ODNOS HUM-a i HUO-a?

Drago nam je što je HUM prepoznao rad Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje dodjeljivanjem nagrade „Centar za mirenje 2016.“. Međutim, uspješni rezultati Centra su kontinuirani od samog osnivanja Centra u 2007. godini. Za uspješne rezultate te dodjeljivanje nagrade Centru za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje zaslužni su prvenstveno osiguratelji koji pružaju izuzetnu podršku izvansudskom rješavanju sporova putem postupka mirenja. S obzirom na dosadašnji rad Centra za mirenje, može se zaključiti kako su osiguratelji i osiguranici prepoznali mirenje kao efikasan način rješavanja sporova. S HUM-om surađujemo od početka rada našeg Centra, posebno cijeneći pozitivna nastojanja i entuzijazam i postignute značajne rezultate udruge te se radujemo daljnjoj suradnji.

Intervju provela: Karolina Benasić